Hotelska grupa „Budvanska rivijera” pokrenula je upravni spor protiv Ministarstva finansija tražeći poništenje odluke da im bude oduzeto zemljište u Budvi koje je bilo predmet eksproprijacije 1985. godine. Odlukom koju je Ministarstva finansija donijelo u novembru prošle godine predviđeno je da se zemljište vrati prethodnim vlasnicima jer za tri decenije nije privedeno namjeni.
Prethodni vlasnici zemljišta bili su Budvani Jovana Petković i Joko Božović.
Eksproprisano zemljište, koje se nalazi između novih kula Tre kane i Pošte na bulevaru u centru Budve, shodno važećoj planskoj dokumentaciji, namijenjeno je za izgradnju turističkih objekata, odnosno treće faze turističkog naselja „Slovenska plaža”. Ministarstvo finansija je odluku o vraćanju zemljišta prethodnim vlasnicima donijelo na osnovu Zakona o eksproprijaciji iz 2000. godine. U tužbenom zahtjevu „Budvanske rivijere” navodi se da se sporna odluka ne može temeljiti na tome zakonu, već na onom koji je važio u vrijeme eksproprijacije zemljišta, odnosno na zakonu iz 1981. godine.
Deeksproprijacija je proces kojim se eksproprijatu vraća imovina koja mu je eksproprisana, a ako to nije moguće, isplaćuje mu se propisana novčana naknada. Ona se vrši u slučaju kada nije ispunjena svrha izvršenja eksproprijacije.
Tim povodom je održano ročište u Upravnom sudu pred krivičnim vijećem sudije Svetlane Radošević. Punomoćnika „Rivijere” Maja Drakulović kazala je da je postupak o eksproprijaciji okončan shodno Zakonu o ekproprijaciji iz 1981. godine.
–Naknada je isplaćena korisnicima 1986. godine a ukoliko bi se zahtjev za deeksproprijaciju mogao podnositi bez zakonskog ograničenja, postavlja se pitanje koji je bio smisao člana koji je predviđao rokove za deeksproprijaciju. Prema sudskoj praksi koju smo gledali u zemljama u okruženju, taj slučaj bio jedino moguć ako se podnese zahtjev za eksproprijaciju, a da pritom zakon iz vremena u kojem se vršio postupak eksproprijacije nije predviđao rokove. Imamo zakon iz 1981, koji jasno određuju rokove – kazala je Drakulovićeva.
Advokat Ksenija Franović, koja zastupa zainteresovana lica u sporu, odnosno vlasnika zemljišta koje je HTP „Budvanska rivijera” eksproprisala, istakla je da je zahtjev za vraćanje zemljišta vlasnicima podnijet u vrijeme važenja Zakona o eksproprijaciji iz 2000. godine.
–U tom zakonu nije definisan rok u kome je zahtjev za deeksproprijaciju mogao biti podnijet. Novi zakon radi pravne sigurnosti definiše jasno u kojim situacijama se mogao primjenjivati Zakon o eksproprijaciji iz 1981. godine. Dakle, on se primjenjuje u postupcima koji nijesu pravosnažno okončani u vrijeme stupanja na snagu novog zakona. Ovaj postupak eksproprijacije pravosnažno je okončan, i to nije sporna činjenica, već je sporno to što zemljište nije privedeno namjeni, to jest što nije izgrađena treća faza turističkog naselja – objasnila je Franovićeva.
Ona je dodala da i prolaznici mogu da vide da na izdvojenom zemljištu nije urađeno ono što je bilo predviđeno planskom dokumentacijom.
–Nalazi vještaka su nekoliko puta pokazali da zemljište nije privedeno namjeni. I laicima je jasno kad prođu tim dijelom grada da na zemljištu nijesu izgrađeni turistički kapaciteti, već je taj teren fizički odvojen od prve i druge faze turističkog naselja „Slovenska plaža”, a od same eksproprijacije prošlo je 30 godina. Tužitelj tvrdi da je za gradnju čekao donošenje detaljnih planova, ali činjenica je da je od eksproprijacije 30 godina, a rješenje je postalo pravosnažno prije 29 godina – naglasila je Franovićeva.
Sudija Radošević donijeće presudu u zakonskom roku od 30 dana.B.Ma.
Zabilježeno samo u Budvi
Zastupnik „Budvanske rivijere” Vanja Mugoša kazao je da je simptomatično da slučajeva deeksproprijacije ima samo u Budvi.
–Ni u jednoj crnogorskoj opštini nije zastupljen ovakav slučaj. Sama pojava deeksproprijacije zabrinjava. Imamo još pet-šest sličnih slučajeva i svi su u opštini Budva. Uglavnom je riječ o ljudima koji nijesu uspjeli u slučaju povraćaja imovine i onda su pokrenuli ovaj postupak. Navodno, razlog je što zemljište nije privedeno namjeni – rekao je Mugoša.